Uloga i položaj socijalnih radnika u društvu

Slika /Vijesti2017/tribina1.jpg

U organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komore socijalnih radnika u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Sindikatom zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi dana 09. lipnja 2017. godine u Europskom domu u Zagrebu, Jurišićeva 1/I održana je Tribina pod nazivom: Uloga i položaj socijalnih radnika u društvu

Na tribini je sudjelovalo preko 130 socijalnih radnika i drugih stručnjaka. Nakon  uvodnog obraćanja  ministrice Ministarstva  za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku Nade Murganić, predsjednice Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Jadranke Ivezić, predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika mr.sc. Antuna Ilijaša i predsjednice Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefice Karačić provedena je vrlo živa, otvorena i konstruktivna rasprava.
Uvodničari kao i sudionici skupa ukazali su na aktualne društvene prilike koje se posljedično godinama snažno odražavaju na kvalitetu života najosjetljivijih socijalnih skupina, a time i na stanje u sustavu socijalne skrbi kao i na djelatnost socijalnog rada koja u ovom sustavu ima ključnu ulogu.
Cilj ovog skupa je koordiniranim djelovanjem svih dionika sustava (resornog ministarstva, strukovne udruge, komore i sindikata) podići svijest o važnosti socijalnih službi kroz zagovaranje prava korisnika i zalaganje za zaštitu digniteta stručnjaka koji su u svakodnevnoj praksi izloženi brojnim profesionalnim rizicima.
Z A K L J U Č C I
Socijalni rad u Repubici Hrvatskoj godinama je  pod snažnim utjecajem ekonomske i društvene krize/krize „vrijednosti“.
Sustav socijalne  skrbi je unatoč najavljenim i započetim reformama i dalje centraliziran. Usmjeren je na jake mehanizme kontrole, s naglaskom na „pronalaženje“ zlouporaba umjesto na kvalitetu stručnog rada, što dovodi do nepovjerenja u stručnjake i korisnike i stvara negativnu sliku u javnosti, te umjesto  podizanja kvalitete socijalnih usluga dugoročno rezultira birokratiziranjem sustava.
Preširoki opseg djelatnosti centra za socijalnu skrb i visoki normativi, uz ograničenja u zapošljavanju dovode do preopterećenosti socijalnih radnika, te uz izostanak stručne evaluacije i praćenja učinaka  direktno utječe na kvalitetu socijalnih  usluga.
Niska razina brige o ljudskim resursima, nedovoljno jasni standardi rada, izostanak kontinuiranog stručnog usavršavanja, nemogućnost napredovanja u zvanju i potplaćenost stručnjaka, te stihijske reforme bez dobro vođenih i planiranih promjena   godinama obilježavaju i iscrpljuju ovaj sustav, a administrativni pristup u radu udaljava stručnjaka od korisnika i povećava rizike od profesionalnog propusta i pogreške i donošenja neetičnih odluka.
Zajedničkim, partnerskim djelovanjem svih dionika, od resornog ministarstva, strukovne komore i udruge, sindikata i Studijskog centra socijalnog rada, kao i svakog socijalnog radnika i drugog stručnjaka i zaposlenika  u ovoj djelatnosti potrebno je mijenjati dosadašnju  praksu kako bi postigli :
  • zdravo i sigurno okruženje u kojem rade socijalni radnici osiguranjem prostornih, kadrovskih i materijalnih resursa
  • poštivanje profesionalne etike i standarda struke smanjenjem normativa, odnosno promjenom postojećih podzakonskih akata koji će u svakodnevnoj praksi omogućiti kvalitetniji stručni rad, kao i adekvatan profesionalan i osobni razvoj stručnjaka
  • definirati i delegirati razine odgovornosti (vertikalne i horizontalne), te jačati međuresornu suradnju i odgovornosti
  • osigurati kvalitetno rukovođenje sustavom i upravljanje promjenama,
  • osigurati kontinuirani rast i razvoj stručnjaka kroz cjeloživotno učenje, standardizaciju stručnih postupaka, napredovanje u zvanju i neovisan stručni nadzor nad radom socijalnih radnika
  • osigurati zaštitu stručnjaka od posljedica profesionalnog stresa kroz organiziranje kriznih  interventnih timova na terenu i kontinuirane supervizije
  • omogućiti aktivno sudjelovanje stručnjaka iz prakse u kreiranju, razvoju i donošenju zakonskih i podzakonskih akata sa ciljem razvoja kvalitetnijeg sustava socijalne skrbi
  • osnaživanje i razvijanje profesionalnog odnosa sa korisnicima usluga kroz prenošenje i primjenu dobre prakse,uvažavanje korisničke perspektive i jačanje osobne odgovornosti stručnjaka uz puno poštivanje profesionalne etike i standarda struke
  • osigurati stručnjacima u praksi slobodan izbor i primjenu pristupa, metoda i intervencija socijalnog rada (koristiti instrumente u procjeni rizika) uvažavajući zakonsku regulativu i Etički kodeks struke
  • mijenjati percepciju sustava i struke u javnosti otvaranjem novih kanala komunikacije s građanima i medijima, javnim zagovaranjem prava najosjetljivijih socijalnih skupina, većom javnom vidljivosti socijalnog rada, partnerskim  uključivanjem korisnika u javni diskurs i javnim prezentiranjem učinaka socijalnog rada uključujući djelovanje profesije u području civilnog sektora.


Na slici ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić (2), predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić (1), predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Ivezić (3) i predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Antun Ilijaš (4)/ Foto Hina
 

Pisane vijesti